BalkanLisine i vodopad Veliki buk

Lisine i vodopad Veliki buk

Kroz prolećnu hiking turu do vodopada Lisine, odlučila sam da istražim jednu od najlepših prirodnih destinacija u istočnoj Srbiji. Prolazeći kroz šumske staze, susrećem se sa kristalno čistom vodom, mnoštvom kaskada i tragovima starih mlinova, sada pretvorenih u restorane gde služe svežu pastrmku. Tokom ture, koja me vodila uz rečicu Vrelo, imala sam priliku da osetim snagu prirode na svakom koraku, a sve to u mirnom okruženju koje pruža planinski predeo Beljanice.

Vodopad Veliki buk

Vodopad Veliki buk smešten je u istočnom delu Srbije, na padinama planine Beljanice. Ovaj prirodni dragulj nalazi se na rečici Vrelo, koja je desna pritoka reke Resave. Sa visinom od oko 25 metara (iako je tokom 1990-ih otkrivena nova konkurencija na Staroj planini), Lisine su dugo smatrane najvišim vodopadom u zemlji. Danas, ovaj vodopad, zajedno sa izvorom Veliko Vrelo, proglašen je zaštićenim područjem i spomenikom prirode, koji spada u IUCN III kategoriju zaštite.

Karakteristike vodopada

Vodopad Veliki buk spada u akumulacione vodopade koji su nastali akumulacijom bigra. U podnožju vodopada, formiralo se plitko jezero, okruženo bigrenim blokovima, koje je poznato pod nazivom Zeleni vir. Ovaj bazen je dubok samo 5 metara, ali njegova lepota i kristalno čista voda čine ga neodoljivim. Rečica Vrelo, koja sakuplja vodu sa kraških predela Beljanice, ima direktnu hidrografsku vezu sa rekama ponornicama iz okolnih uvala, poput Rečke i Busovate. Količina vode koja se obrušava niz vodopad varira, a tokom perioda velikih kiša može doseći do 10m³ u sekundi.

Iako visina vodopada nije uvek precizno definisana, u literaturi se spominje visina između 20 i 25 metara. Uprkos tome, ovo je i dalje jedan od najlepših i najpoznatijih vodopada u zemlji. Tokom obilaska, možete primetiti brojne kaskade, male mostove, a uz reku ćete naići na stare mlinove, koji su danas pretvoreni u restorane, gde se može uživati u sveže pripremljenoj pastrmki.

Mesto gde obitavaju vile i zmajevi

Dok uživate u prizoru i u umirujućem šumu vode, možete li da zamislite vile i zmajeve oko vode? Ja mogu i uopšte ne sumnjam da je ovakva priroda navela ljude da o njoj pričaju priče i da joj pripisuju magična svojstva, kao i da čvrsto veruju da je ovo dom natprirodnim bićima.

Za istočni kraj naše zemlje vezuju se brojne priče o magičnim stvorenjima pa je vredelo malo istražiti stvar. Neverovatno otkriće! Ko bi rekao da je zmaj nastao od šarana. Da, šarana, i to zmaj! 

Naravno priča o mitskim stvorenjima u našim krajevima je toliko kompleksna da se ne može jednostavno prepričati tako da je ovo samo kratka verzija. Prema pričama zmaj može nastati od različitih životinja, a u nekim slučajevima može uzeti i obličje čoveka, dok se u drugim prikazuje kao svetlost. Generalno su smatrani pozitivnim bićima i gospodarima atmosferskih pojava. Pa je tako svako selo moglo imati svog zmaja koji bi branio svoju oblast od nepogode i selu donosio berićet. Prema nekim pričama zmaj bi nastao od šarana kada pređe određeni broj godina (oko 200 godina). Tada zmaj izlazi iz reke i dobija krila, a dok odleće, varnice koje lete imaju oblik krljušti. Zmaj obično živi blizu vode i to u nekom starom drvetu.

Ali za zmajeve je važilo i verovanje da može zaboraviti na svoje obaveze kao zaštitnika sela i to naročito kada se preobrati u prelepog muškarca koji bi „pohodio“ određenu ženu u selu. Prvo bi joj se javljao u snovima, a zatim bi u vidu svetlosti silazio kroz komin (dimnjak) svako veče i teško ga je bilo isterati.

Budući da se zmaj smatra dobrim i da se smatra zaštitnikom, ne čudi pojava zmajeviti junaka naročito u postnemanjićkoj Srbiji, kada je pretila najveća opasnost od Otomanskog carstva i kada je narod jedino mogao da veruje da ga takav junak može odbraniti. Tako je, na primer, unuk Đurđa Brankovica u narodnoj pesmi dobio nadimak “Zmaj ognjeni”, nakon što se u borbi protiv Turaka istakao velikim junaštvom. Slično je i sa junakom Prvog srpskog ustanka, Stojanom Čupićem, koji je, nakon pobede nad Turcima u mačvanskoj šumi Kitogu, prozvan Zmajem od Noćaja.

A gde su zmajevi tu su i vile. Kažu da se vile kupaju u ovim vodama i da ih ne bi trebalo pri tome uznemiravati. Brojne su priče o vilama i razlikuju se od kraja do kraja Srbije, a mogu da nastanjuju planinu, reku ili jezero, šumu. Isto tako postoje brojna verovanja kako se rađaju vile, pa tako kažu da nastaju iz rose, bilja ili se povijaju u list i rastu na drvetu. Kako bilo uglavnom se opisuju kao prelepa bića čija je naklonost ka ljudima dvojaka. Kažu u ovom kraju da ne treba ići na izvore reka jer se tamo vile kupaju, a ukoliko ih prekineš, ko zna šta ti mogu učiniti ako te omađijaju.

Priča je mnogo i evo još uvek ih pronalazim i čitam. Iskreno preporučujem da malo čitate o magičnim bićima u našoj kulturi jer ćete pronaći neverovatne priče. Predlog da krenete od Pojmovnika srpske kuture na ovom sajtu http://www.pojmovnik.etno-institut.co.rs/

Kako doći do vodopada Veliki buk

Do Lisina možete stići iz Beograda za oko 2,5 sata vožnje. Polazeći sa autoputa E75, potrebno je da se skrenete ka Despotovcu, a zatim nastavite putem prema selu Jelovac. Sam vodopad nalazi se na oko 20 km od Despotovca i samo nekoliko kilometara od Resavske pećine. Put je uglavnom asfaltiran i dobro označen, a tokom vožnje možete uživati u prelepim pejzažima kraških predela i blizine Beljanice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *